Ravnoteža između poslovnog i obiteljskog života preduvjet je za karijerni uspjeh žena

U suradnji s Gradom Rijekom i Primorsko-goranskom županijom, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova danas je u Rijeci organizirala je četvrtu jednodnevnu konferenciju pod nazivom “Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog” u sklopu EU-projekta „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“. Na konferenciju su sudjelovali kao uvodni govornici i podržavatelji politike ravnopravnosti spolova župan Primorsko-goranske županije Zlatko Komadina te zamjenik gradonačelnika Marko Filipović.

Na okruglom stolu “Redistribucije obaveza u poslovnom i privatnom životu i preduvjeti za njihovo pomirenje”, uz pravobraniteljicu Višnju Ljubičić, sudjelovale su i doc.dr.sc. Adrijana Martinović s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, Tamara Dragičević, rukovoditeljica Odsjeka za posredovanje i pripremu za zapošljavanje Regionalnog ureda HZZ-a Rijeka, i Gordana Restović, predsjednica nacionalne udruge poslovnih žena KRUG.komadina

„Na ovim jednodnevnim konferencijama želimo dotaknuti probleme i izazove s kojima se žene susreću na tržištu rada, opterećenosti u privatnoj sferi zbog koje vrlo često trpi karijerni put žene te razgovarati o potencijalnim preduvjetima za pomirenje profesionalnog i obiteljskog života. Napredak društva u cjelini se zaista oslanja na bogatstvo različitosti, a to uključuje i sudjelovanje žena, njihovog potencijala, njihovog znanja i vještina na svim razinama. Ustaljeni način percepcije rodnih uloga u privatnom i poslovnom svijetu nije održiv, stoga ravnopravnija raspodjela obaveza vezanih uz obitelj i posao postaje naša zajednička i primarna odgovornost“, istaknula je pravobraniteljica, koja je u svom izlaganju predstavila projektne aktivnosti, ali se osvrnula i na aktualnu situaciju i položaj žena na tržištu rada.

Doc.dr.sc. Adrijana Martinović, s Katedre za europsko javno pravo Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, tijekom svog izlaganja nazvanog ‘Ravnoteža između poslovnog i privatnog života: pravni aspekti’ naglasila je kako je žeama usklađivanje mnogo teže nego muškarcima.Konferencija u Rijeci

„Taj zaključak baziram na relevantnim empirijskim istraživanjima i statistikama. Neravnoteža između obiteljskog i profesionalnog života razlog je zašto žene u manjem postotku participiraju na tržištu rada, a poznata je činjenica da veća uključenost žena u radne procese znači i prosperitet društva, odnosno bolji gospodarski položaj te zemlje. Dakle, postoji negativna veza između majčinstva i sudjelovanja žena u svijetu rada. Kada je riječ o ženama u reproduktivnoj dobi, od 25 do 49 godina, na prostoru Europske unije, žene koje su majke imaju i do 30% manju stopu zaposlenosti u odnosu na žene koje nisu rodile“, obrazložila je Martinović.

“Sve politike koje se grade moraju biti koherentne, ne samo kada je fokus na poboljšanju položaja žena, već i muškaraca. Preduvjet za poboljšanje ravnoteže između profesionalnog i obiteljskog života jest podijeli skrb o djeci te bolesnim ili funkcionalno ovisnim članovima obitelji, kao i otvoriti socijalni dijalog, tj. naglasiti kako i socijalni partneri snose dio odgovornosti za situaciju u svijetu rada“, zaključila je.

Tamara Dragičević, rukovoditeljica Odsjeka za posredovanje i pripremu za zapošljavanje Regionalnog ureda HZZ-a Rijeka, pružila je presjek tržišta rada Primorsko-goranske županije.Konferencija u Rijeci

„Najveći postotak nezaposlenih žena u Primorsko-goranskoj županiji su žene visoke stručne spreme. Žene češće koriste mjere aktivne politike, i to prednjače u samozapošljavanju, obrazovanju nezaposlenih te stručnim osposobljavanjem bez zasnivanja radnog zakonodavstva. Žene koriste takve mjere kada shvate da zbog dobi se više ne mogu uključiti na tržište rada, a ta dob neprestano se spušta“, kazala je.

Gordana Restović, predsjednica nacionalne udruge poslovnih žena KRUG, predstavila je rad svoje udruge, ali je poseban fokus stavila na umrežavanje poduzetnica, ne samo na lokalnoj ili nacionalnoj razini, nego i na globalnoj.

Na seminaru su izlagale Melita Raukar, pročelnica Upravnog odjela za turizam, poduzetništvo i ruralni razvoj PGŽ, Stara Štrljić, stručna suradnica HGK Županijske komore Rijeka, Doris Sošić, viša savjetnica Riječke razvojne agencije PORIN i predsjednica udruge Business and Professional Women Rijeka i Anita Pintar, nositeljica OPG-a Pintar.Seminar u Rijeci

Konferencija je zaključena praktičnom radionicom „Rodno osjetljive ekonomske politike i rodno budžetiranje“, koju su vodile dr. sc. Ana Marija Sikirić s Ekonomskog fakulteta u Rijeci i Anamarija Tkalčec iz CESI.

Prije konferencije, pravobraniteljica se sastala sa županom i zamjenikom gradonačelnika, te su razmijenili iskustva vezano uz mjere usklađivanja profesionalnog i privatnog života.

Press clipping:

Novi list, 3.11.2017.

Glas Istre, 3.11.2017.

Zadarski.hr, 3.11.2017. 

Dalmacija News, 3.11.2017.

T-portal, 3.11.2017.

HINA, 3.11.2017.

Nacional, 3.11.2017.

Index.hr, 3.11.2017.

Jutarnji list, 3.11.2017.

N1TV, 3.11.2017.

Libela, 4.11.2017.

Moja Rijeka, 3.11.2017.

HRT Radio Rijeka, 3.11.2017.

ipress.hr, 3.11.2017.

Primorsko-goranska županija, 3.11.2017.

Sastanak sa županom Primorsko-goranske županije i zamjenikom gradonačelnika Rijeke uoči 4. konferencije “Život u dvije smjene”

SastanaksazupanomWEB

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić sastala se danas u Rijeci sa županom Primorsko-goranske županije, Zlatkom Komadinom, i dogradonačelnikom Grada Rijeke, Markom Filipovićem. Sastanak je organiziran uoči Konferencije „Život u dvije smjene: pomirenje poslovnog i privatnog“, koju je Pravobraniteljica organizirala u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Rijekom u sklopu EU projekta „Prema stvarnoj ravnopravnosti muškaraca i žena: usklađivanje profesionalnog i obiteljskog života“.

Sastanak je upriličen radi razmjene iskustava vezanih za mjere usmjerene prema usklađivanju poslovnih i obiteljskih obveza muškaraca i žena u cilju ravnopravnijih odnosa i omogućavanja ženama ravnopravnije sudjelovanje na tržištu rada.